Da se “smrzneš”: majčinstvo i poslovni svijet


Nakon punih deset godina, najčitanija ženska revija ima naslovnicu na kojoj su samo žene. Ranije se nastojala postići ravnoteža, pa se muškarce i žene iz javnog života uparivalo i fotografiralo za specijalno izdanje. Ove godine na pijedestalu su ženska snaga i samodostatnost. Važno je isticati žene koje govore bez straha, zauzimaju se za svoja prava i profesiju, medije koriste da bi doprle do drugih, svojim primjerom ruše tabue i pomiču granice.
Mediji koji potiču žene da se usude još uvijek su u raskoraku s poslovnim okruženjem, u kojem ih se gura u zabrinjavajućem smjeru. Tako su tvrtke Apple i Facebook svojim zaposlenicama nedavno ponudile izdašne ugovore, u kojima se nalazi stavka podmirenja troškova zamrzavanja jajnih stanica. Postoji i naziv za takvo nešto, zove se «social freezing». Na engleskom zvuči umirujuće i prihvatljivo, kao «brain storming» ili «team building».
Social freezing je ponuda korporacije usmjerena prema zaposlenici da joj financijski podmire zamrzavanje jajnih stanica, tako da joj ne bi palo na pamet – dok je na vrhuncu produktivne snage, u dobi između 27. i 35 godina – da ostane trudna, ode na porodiljni i dovede korporaciju u kojoj radi u neugodnu situaciju. Zaposlenica može zamrznuti jajašca i raditi kao konj, poput svojih muških kolega davati sve od sebe kako bi napredovala i ostvarila poslovne ciljeve, a kada se jednom umori ili je korporacija ispljune jer došle su nove snage, svježa krv koja im treba, može odmrznuti jajašca i podvrgnuti se postupku umjetne oplodnje. U osam posto slučajeva to završi uspješno.
Postupak «social freezinga» podrazumijeva dvotjednu terapiju hormonima, nakon koje se jajašca uzimaju tijekom manjeg operativnog postupka i potom zamrzavaju.
U Americi je ponuda naišla na odobravanje, u Europi baš i ne.
Ovo je još jedno miješanje društva u ženske spolne organe. Ionako opsjednuto jajnim stanicama, maternicom, začećem i životom, najradije bi uplelo svoje prste u sve što ima veze s intimnim ženskim područjem i odlukama koje ga se tiču.
Jedna je stvar kada žena u tridesetima ne može pronaći partnera, pa sama donese odluku zamrznuti svoje jajne stanice, za slučaj da ga jednoga dana nađe, a mogućnost prirodnog začeća joj se značajno smanji, a posve je druga stvar kada ti tvrtka u kojoj radiš gurne pod nos papir u kojem se spominje takva mogućnost. Jer ono što u ugovoru zvuči kao mogućnost, kroz praksu postaje zahtjev. Ako su neke žene spremne potpisati takav ugovor, što će se dogoditi s onima koje nisu? Imaju li korporacije pravo poticati žene da odgađaju majčinstvo?
Neke europske zemlje već su izglasale zabranu tvrtkama da financiraju ovakve postupke koje smatraju neetičnima. Hrvatska je članica unije, ali ove teme ne dopiru do hrvatske javnosti. Bilo bi dobro da je predsjedničke kandidate netko upitao o toj tematici, umjesto što su se pred očima javnosti određivali prema Tuđmanu i Titu.
Žene imaju čitav set životnih dilema vezanih uz temu majčinstva koje izravno utječu na razinu njihove osobne sreće i zadovoljstva.
S metodom zamrzavanja jajnih stanica susrele su se u prvom redu žene koje su oboljele od karcinoma, sugerirano im je da prije postupka kemoterapije obave taj postupak kako bi sačuvale mogućnost da jednom postanu majke.
Proces liječenja često se pretvara u agoniju. Mnogim ženama postane manje važno pobijediti bolest ukoliko izliječenje donosi mogućnost da nikada neće postati majke. Mnoge od njih svojevoljno prekidaju liječenje, a one koje mirno prihvaćaju mogućnost da nikada ne dobiju dijete, najčešće imaju partnera koji se ne miri s tom pomisli pa trpe pritisak koji je u suprotnosti s humanošću i zdravim razumom. Gubitak fertiliteta grebe dno u bazenu ženskog straha.
U svojoj ispovijesti «Inside Out», Demi Moore piše kako su Ashton Kutcher i ona od početka željeli bebu. Pitanje je bilo kada i kako će se to dogoditi. S Bruce Willisom je srljala u brak i dobila djecu u trenutku kad su se površno poznavali. S Ashtonom je željela uspostaviti kvalitetan odnos, upoznati ga i izgraditi bliskost. No, željela je i paralelno snimati filmove. Kako za sve to treba vremena, bila je na početku četrdesetih, odlučila se za postupak zamrzavanja embrija koji se ženama nakon 36. godine preporuča više od zamrzavanja jajnih stanica. Još uvijek je proizvodila puno jajnih stanica, ponosno nam otkriva u knjizi. Jer bez obzira na to što je postigla, kakva je glumica bila, koliko filmova snimila i s kakvim je partnerima odigrala glavne uloge – u jednom joj je trenutku bilo najvažnije znati ima li upotrebljive jajne stanice. Može li muškarcu kojeg voli podariti dijete ili će u tome podbaciti, a krajnja konzekvenca bi mogla biti da ode sa ženkom čije su jajne stanice upotrebljive.
Kao da biološkog i društvenog pritiska na ženske reproduktivne organe nije bilo dovoljno, u priču su se umiješale korporacije, darežljivo nudeći zamrzavanje jajnih stanica, po principu «Ali to nije sve! Zamrznete li svoje jajne stanice o našem trošku, za Božić ćete dobiti veći bonus i komplet najoštrijih noževa za rezanje mesa».
Miješanje korporacija u planiranje obitelji ima svoju nadopunu koja dolazi od države, a zove se status majke odgojiteljice. Mjera se doduše zove «roditelj odgojitelj», ali uglavnom je koriste žene. Nakon višegodišnjeg korištenja te mjere, žene odgajateljice uglavnom postaju neupotrebljive za tržište rada, a rodna podjela po kojoj je ženi mjesto u kući se pojačava. I tako se krug zatvara.
Društvo zapravo ženama poručuje: platit ćemo vam da rodite i odgajate djecu, ali pozdravite se s bilo kakvom ulogom na tržištu rada ili platit ćemo da odgodite majčinstvo, a kad vas jednom otpišemo, uzmite svoje zamrznute jajne stanice i nadajte se da ćete biti u osam posto onih kojima će uspjeti.
Izazov s kojim se susreću današnje žene traženje je odgovora na prastaro pitanje, u novim tehnološkim i društvenim okolnostima: kako biti svoja, ne pristajati na ucjene niti na unaprijed namijenjene uloge? Oni koji potiču žene da svoju maternicu pretvore u sredstvo za proizvodnju jednako su štetni kao i oni koji su im spremni platiti laž da majčinstvo mogu kontrolirati i odgađati unedogled.
Društvo ne želi jake žene koje se usude poželjeti sve, a najmanje poštovanja ima za one koje ne žele imati djecu. Ne voli ih i ne podržava. Zato ih trebamo isticati.

Photo Credit: www.amtec.us.com (Creative Commons Licence – https://www.amtec.us.com/creative-commons)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *